Kubanjska Narodna Republika

Кубанская Народная Республика
Кубанська Народна Республiка
Kubanjska Narodna Republika
?
1918–1920 ?
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj Kubanja
Položaj Kubanja
Kavkaz 1919. godine na kome je Kubanska Narodna Republika označena žuto
Glavni grad Jekaterinodar
Jezik/ci ruski
ukrajinski
Vlast Not specified
ataman
 - 1917–1918, 1919 Luka Bič
 - 1918–1919 Nikolaj Rijabovolj
 - 1919–1920 F. Suškov
Prime minister
 - 1917–1919 Aleksandar Filimonov
 - 1919 Nikolaj Uspenski
 - 1920 Nikolaj Bukretov
Legislatura Kubanska Rada
Historija
 - osnivanje Rade mart 1917.
 - proglašenje republike
 - nezavisnosta 16. februar 1918
 - raspuštanje Rade
 - sovjetska okupacija 17. mart 1920
Stanovništvo
 - 1918[1] est. 3,500,000 
Valuta rublja

Kubanjska Narodna Republika (rus. Кубанская Народная Республика; ukr. Кубанська Народна Республiка) je bila kratkotrajna država Kubanjskih Kozaka koja je na kraju Prvog svjetskog, odnosno tokom ruskog građanskog rata od 1918. do 1920. postojala na jugu današnje Rusije.

Teritorija joj je odgovarala Kubanjskoj oblasti Ruskog Carstva, gdje su kozaci, tradicionalno najvjernije pristaše carskog režima, uživali određeni stepen političke autonomije. Nakon što je Februarska revolucija 1917. godine srušila cara i uspostavila republikanski režim, kozaci su time ne samo izgubili svog glavnog pokrovitelja, nego je i kolaps ruske vojske na Istočnom frontu potakao brojne kozake da dezertiraju kako bi mogli zaštiti rodni kraj od eventualne turske invazije sa juga. Lokalni kozaci su u martu 1917. formirali vlastitu skupštinu pod imenom Kubanjska Rada koja se proglasila jedinim legitimnim organom vlasti, a koji je tek nekoliko mjeseci kasnije priznao Privremenu vladu kao legitimnu vlast Rusije.

Pad Privremene vlade u Oktobarskoj revoluciji i uspostava boljševičkog sovjetskog režima je kozake natjerao na radikalnije poteze u smjeru očuvanja vlastitog položaja. 28. januara 1918. godine je tako službeno proglašena Kubanjska Narodna Republika, a 16. februara i nezavisnost od Rusije.

Nova država je, pak, slično kao i Donska Republika, susjedni kozački entitet na sjeveru, bila duboko politički podijeljena. Ne-kozačko stanovništvo se gotovo u pravilu opredijelilo za boljševike koji su na njenom teritoriju 1918. osnovali nekoliko entiteta kao Kubanjska Sovjetska Republika, Kubanjsko-Crnomorsku Sovjetsku Republiku i, na kraju, Sjevernokavkasku Sovjetsku Republiku. Sami kozaci su, pak, bili podijeljeni na dvije frakcije - tzv. crnomorce iz primorskih dijelova koji su se zalagali za nezavisnost i federaciju sa Ukrajinom, te uživali podršku carske Njemačke i Centralnih Sila i tzv. linijce koji su se zalagali za obnovu predratne ruske države, odnosno vjernost silama Antante. Potonji su glavnu podršku pronašli u bjelogardijskom generalu Antonu Denjikinu i njegovoj Dobrovoljačkoj armiji koja je do kraja 1918. godine uspjela područje Kubanja najvećim dijelom očistiti od boljševika. Suprotstavljene frakcije u Radi su tada pod parolom zajedničke borbe protiv boljševizma pomirila, a crnomorcima je dodatni udarac bila i kapitulacija Centralnih Sila, odnosno kraj Prvog svjetskog rata.

Godine 1919. je Denjikin nastavio uspješno napredovanje na sjever. No, kako se linija fronte pomicala na sjever, tako su kubanjski kozaci osjećali sve manje potrebe za zaštitom od boljševika, te su obnovljene inicijative za odvajanje od Rusije. Rada je u međuvremenu na Parišku mirovnu konferenciju poslala svog predsjednika Luku Biča da među savezničkim silama lobira za njenu nezavisnost. Doznavši za to, bijesni Denjikin je 6. novembra 1919. raspustio Radu, te uz pomoć atamana Aleksandra Filimonova uhapsio deset njenih članova, a premijera Kurganskog dao objesiti zbog veleizdaje. Radu je zamijenio tzv. Privremeni parlament, ali su već nakon nekoliko mjeseci počeli djelovati paralelni organi vlasti koji su nastojali nastaviti separatističku politiku.

Sve te inicijative je, međutim, bespredmetnim učinila velika ofanziva Crvene armije u martu 1920. godine. Pod njenim udarima je kolabirao antisovjetski front, te su se snage Kubanjske Narodne Republike sklonile na Krim pod vodstvo generala Wrangela i u susjednu Gruziju. Kubanjska Narodna Republika je tada prestala postojati.

Njena teritorija je priključena Ruskoj SFSR. Do 1922. su trajali sporadični ustanci i gerilska aktivnost antisovjetski raspoloženih kozaka. Godine 1925. je, pak, u tom kraju sproveden brutalni program dekozakizacije, a kubanjski kraj je početkom 1930-ih teško stradao i u Holodomoru.

Izvori

  1. Minahan, James (2000). One Europe, Many Nations: A Historical Dictionary of European National. Greenwood Press. ISBN 0-313-30984-1. 

Vanjske veze

Kubanjska Narodna Republika na Wikimedijinoj ostavi
Države u periodu građanskog rata i stvaranja SSSR (1917–1924)  
Prvi svjetski rat  Februarska revolucija  Oktobarska revolucija  RSFSR  Građanski rat  Bijeli pokret  Intervencija  Basmači  SSSR
Gerb Vremennogo pravitelьstva
Gerb Vremennogo pravitelьstva
 
Sjever  Pribaltik  Bjelorusija  Poljska
Nesovjetske: Sjevernokarelijska Država  Olonecka vlada  Sjeverna oblast  Republika Sjeverna Ingrija  Kraljevina Finska  Republika Finska  Baltička Kneževina  Vojvodstvo Kurlandije i Semigalije  Sjevero-zapadna vlada  Latvijska republika  Kraljevina Litva  Litavska Republika  Srednja Litva  Bjeloruska Narodna Republika  Kraljevstvo-regenstvo Poljske  Republika Poljska  Estonska Republika
Sovjetske: Finska Socijalistička Radnička Republika  Karelijska radnička komuna  Estonska radnička komuna  Sovjetska Republika Mornara i Mehaničara  Republika Iskolata  Latvijska Socijalistička Sovjetska Republika  Litvanska Sovjetska Republika  Litvansko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika  Sovjetska Socijalistička Republika Bjelorusija  Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika  Privremeni revolucionarni komitet Poljske
 
Ukrajina  Besarabija  Krim
Nesovjetske: Ukrajinska Narodna Republika  Ukrajinska Država  Holodnojarska Republika  Krimska Narodna Republika  Krimska regionalna vlada  Slobodna teritorija (Mahnovščina)  Moldavska Demokratska Republika  Jug Rusije
Sovjetske: Ukrajinska Narodna Republika Sovjeta  Donjecko-Krivorožska Sovjetska Republika  Odeska Sovjetska Republika  Rumčerod  Sovjetska Socijalistička Republika Tavride  Ukrajinska Sovjetska Republika  Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika  Krimska Sovjetska Socijalistička Republika  Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Besarapska Sovjetska Socijalistička Republika  Moldavska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
 
Don  Kuban  Sjeverni Kavkaz
Nesovjetske: Svevelika Vojska Dona  Kubanska Narodna Republika  Republika Saveza Gorštaka Sjevernog Kavkaza  Sjeverno-Kavkaski Emirat  Jug Rusije  Privremena Tersko-Dagestanska vlada
Sovjetske: Donska Sovjetska Republik  Kubanska Sovjetska Republika  Crnomorska Sovjetska Republika  Kubansko-Crnomorska Sovjetska Republika  Stavropoljska Sovjetska Republika  Terska Sovjetska Republika  Sjeverno-kavkaska Sovjetska Republika  Gorska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
 
Povolžje  Ural  Sibir  Daleki istok
Nesovjetske:  Orenburški Kozački Krug  Mala Baškirija  Država Burjat-Mongolija  Komuč  Privremena oblasna vlast Urala  Privremena sibirska vlada (Derbera)  Privremena sibirska vlada (Vologodskogo)  Sibirska Republika  Ruska Država   Privremena sveruska vlada  Politički centar (Irkutsk)  Zabajkalska Kozačka Republika  Privremena jakutska oblasna narodna vlada  Priamurski kopneni kraj (Crni tampon)  Zeleni Klin  Ruska Istočna Granica  Primorska oblast
Sovjetske: Amurska Radnička Socijalistička Republika  Mala Baškirija  Baškirska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Votska Autonomna Oblast  Čuvaška Autonomna Oblast  Kalmička Automomna Oblast  Marijska Autonomna Oblast  Radnička Komuna Nijemaca Povolžja  Autonomna Oblast Nijemaca Povolžja  Jakutska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Usurijska Republika  Dalekoistočna Republika
 
Zakavkazje
Nesovjetske: Jugozapadna Kavkaska Demokratska Republika  Posebni zakavkaski komitet  Zakavkaski Komesarijat  Zakavkaska Demokratska Federativna Republika  Republika Gornja Armenija  Republika Armenija  Diktatura Centrokaspija  Azerbejdžanska Demokratska Republika  Arakska Republika  Privremena vojna diktatora Mugani  Muganska diktatura  Gruzijska Demokratska Republika
Sovjetske: Armenska Sovjetska Socijalistička Republika'  Bakinska Komuna  Socijalistička Sovjetska Republika Abhazija  Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika  Muganska Sovjetska Republika  Socijalistička Sovjetska Republika Gruzija  Južno-Osetijska Automona Oblast  Federativni Savez Socijalističkih Sovjetskih Republika Zakavkazja  Zakavkavska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika  Adžarska Automona Sovjetska Socijalistička Republika  Nahičevanska Sovjetska Republika  Nahičevanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
 
Srednja Azija

Nesovjetske: Alaška Autonomija  Buharski Emirat  Zakaspijska privremena vlada  Hivinski Kanat  Turkestanska Autonomija  Privremena ferganska vlada

Sovjetske: Turkestanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Kara-Kirgiska Autonomna Oblast  Buharska Narodna Sovjetska Republika  Horezmska Narodna Sovjetska Republika  Horezmska Sovjetska Socijalistička Republika
 
Države izvan područja bivšeg Ruskog Carstva
Nesovjetske: Zapadno-Ukrajinska Narodna Republika  Guculjska Republika  Ruska Narodna Republika Lemko  Republika Komanča  Republika Prekmuje  Vanjska Mongolija (diktatura Ungerna)  Administracija Zapadne Armenije  Republika Pont  Čehoslovačka Republika
Sovjetske: Galicijska Socijalistička Sovjetska Republika  Ruska Krajina  Persidska Sovjetska Socijalistička Republika  Tuvinska Narodna Republika  Mađarska Sovjetska Republika  Slovačka Sovjetska Republika  Tarnobžeška Republika
Srodno: Sovjetske države izvan prostora bivšeg Ruskog Carstva
 Podebljanim slovima označene države i entiteti koje su pokazale stabilnima i preživjeli period.