Vavilonski astronomski dnevnici
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9f/Babylonian_astronomical_diary_recording_the_death_of_Alexander_the_Great_%28British_Museum%29.jpg/220px-Babylonian_astronomical_diary_recording_the_death_of_Alexander_the_Great_%28British_Museum%29.jpg)
Vavilonski astronomski dnevnici su skupovi vavilonskih tekstova na klinastom pismu koji sadrže sistematične beleške astronomskih posmatranja, političkih dešavanja i predviđanja zasnovana na astronomskim posmatranjima. Sadrže i druge informacije, kao što su cene namirnica, trgovinskih dobara i meteorološke izveštaje.[1][2]
Trenutno se čuvaju u Britanskom muzeju.
Pretpostavlja se da su dnevnici korišćeni kao izvor za vavilonske hronike, tablice velikih istorijskih događaja u Vavilonu.
Istorija
Vavilonci su bili prvi koji su uvideli da su astronomski fenomeni periodični i koji su primenili matematiku u svojim predviđanjima. Najstariji poznati astronomski tekst je Tablica 63 iz Enuma anu enlil kolekcije, poznat kao tablica Venere Ami-Saduke, u kome je beležen izlazak Venere u toku 21 godine. Tablica predstavlja najraniji istorijski izvor shvatanja planetarnih fenomena kao periodičnih dešavanja.
Reference
- ^ Geller, M. J. (1990). „Babylonian Astronomical Diaries and Corrections of Diodorus”. Bulletin of the School of Oriental and African Studies, University of London. 53 (1): 1—7. JSTOR 618964. doi:10.1017/s0041977x00021212.
- ^ Rochberg-Halton, F. (1991). „The Babylonian Astronomical Diaries”. Journal of the American Oriental Society. 111 (2): 323—332. JSTOR 604022.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/30px-Commons-logo.svg.png)