Srećko Freundlich

Srećko Freundlich
Rođenje(1923-08-14)14. 8. 1923.
Osijek, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Smrt15. 1. 1994. (dob: 80)
Zagreb, Hrvatska
PočivališteMirogoj
NacionalnostJugoslaven, Hrvat
EtnicitetŽidov[1][2]
DržavljanstvoHrvatska
Poznat/a poSekretar štaba 4. bataljuna 11. dalmatinske udarne brigade
Suprug/aNeda Krmpotić
DjecaMaja Freundlich
RoditeljiOskar Freundlich

Srećko Freundlich (Osijek, 14. 8. 1923 - Zagreb, 15. 1. 1994), jugoslavenski komunist i učesnik Narodnooslobodilačke borbe.

Biografija

Srećko Freundlich je rođen u osječkoj židovskoj obitelji 14. 8. 1923 godine. Po uspostavi Nezavisne Države Hrvatske (NDH) prebjegao je u Italiju, gdje je bio interniran u logor Feramonte na Kalabriji. Nakon kapitulacije Italije, 1943 godine, oslobođen je iz logora i odmah poslije se uključio u Narodnooslobodilačku borbu (NOB).[2] U ratu je bio imenovan za sekretara štaba 4. bataljuna 11. dalmatinske udarne brigade.[2][3] Članom Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) je postao u listopadu 1944 godine.[3] Srećko je u SFR Jugoslaviji bio urednik unutarnjopolitičke rubrike u Vjesniku u srijedu (VUS). Za vrijeme hrvatskog proljeća je bio prisiljen podnijeti ostavku pod političkom optužbom za nacionalizam[1] i "da je kriv za prodor maspoka", te mu je svaki daljnji novinarski rad u političkim glasilima bio zabranjen.[4] Bio je oženjen za Nedu Krmpotić sa kojom je imao kćer Maju, novinarku i nekadašnju potpredsjednicu HDZ-a. Srećko Freundlich je umro 15. 1. 1994 u Zagrebu. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.[5]

Reference

  1. ↑ 1,0 1,1 Ognjen Kraus, 1998, str. 258
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 Jaša Romano, 1980, str. 369
  3. ↑ 3,0 3,1 Slavko Družijanić, Milan Rako, 1987, str. 531
  4. ↑ Hrvatski leksikon A-K, natuknica Srećko Freundlich, str. 365
  5. ↑ Gradska groblja Zagreb: Srećko Freundlich, Mirogoj RKT-106-II-706

Literatura

Partizanska spomenica 1941.
Portal NOB
Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.
  • Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj., Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9
  • Romano, Jaša (1980). Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata, Beograd: Jevrejski Istorijski Muzej, Saveza jevrejskih opština Jugoslavije.
  • Slavko Družijanić, Milan Rako (1987). Jedanaesta Dalmatinska Biokovska Brigada, Split: Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije.