Prefektura Larisa
Prefektura Pijerija Νομός Λάρισα | |
---|---|
Periferija | Tesalija |
Sedište | Larisa |
Stanovništvo | 282.447 (2005.) na 7. mestu |
Površina | 5.381 km² na 2. mestu |
Gustina naseljenosti | 52,5/km² |
Broj provincija | |
Broj opština | 28 |
Broj naselja | 3 |
Poštanski fah | 40x xx - 41x xx |
Oblasna oznaka | 235x0 |
Auto oznaka | ΡΙ |
ISO 3166-2 šifra | GR-42 |
Veb stranica | www.larissa.gr |
Prefektura Larisa (gr: Νομός Λάρισα - Nomos Lárisa) je oblast u središnjem delu Periferije Tesalija, čija je najveća i najvažnija prefektura, u središnjem delu Grčke. Oblast je takođe deo istorijske grčke pokrajine Tesalija. Upravno središte prefekture je istoimeni grad Larisa, po kojoj je prefektura dobila ime.
Prirodne odlike
Prefektura Larisa je druga po prostranstvu u celoj Grčkoj, a svakako najveća u Periferiji Tesalija. Samim tim ova prefektura ima duge granice i mnogo susednih prefektura. Na severu se ova prefektura graniči sa prefekturama Pijerija i Kozani, na zapadu sa prefekturama Grevena i Trikala, na jugozapadu sa prefekturom Kardica, a na jugu su prefekture Ftiotida i Magnezija. Istočna granica je obala Egejskog mora.
Najvažniji deo prefekture je središnji, tj. Tesalijska ravnica (tzv. "Žitnica Grčke"), koju gradi reka Pinejos, a gde se nalazi i grad Larisa. Ravnica se na istoku sužava u dolinu Tempe, poznati prirodni rezervat u državi. Preko nje vode putevi ka uzanoj primorskoj ravnici, poznatoj kao Olimpijska obala, čiji najjužniji deo pripada ovoj prefekturi. Severni i južni deo prefekture je planinski i mahom pokriven šumama. Na severu prefekture smeštena je južna polovina planine Olimp, najpoznatije planine u Grčke.
Klima u prefekturi Larisa je sredozemna u primorskom delu, da bi ka zaapadu i unutrašnjosti prešla u njenu oštriju varijantu, a na većim visinama u planinsku. Sedište prfekture, grad Larisa poznat je kao jedan od najtoplijih grčkih gradova leti.
Istorija
Prvi stanovnici prefekture Larisa bili su Pelazgi. U doba antike ova oblast je bila prva obalst osvojena priširenju antičke Makedonije. U kasnijim epohama dolazi vladavina Rimljana, zatim Vizantinaca i na kraju Turaka Osmanlija. Iako su mesni Grci bili veoma aktivni tokom Grčkog ustanka 1821. g, ovo područje ponovo postalo deo savremene Grčke tek 1881. g., a severni deo prefekture tek 1913. g. 1947. godine prefektura Larisa je uspostavljena u danas nepromenjenim granicama. Položaj prefekture na glavnom grčkom putu Solun-Atina omogućilo je brz posleratni razvoj.
Stanovništvo
Glavno stanovništvo su Grci. Dominira gradsko stanovništvo. Larisa je daleko najveći grad, a manji gradovi su: Tirnavos, Farsala i Elasona.
Privreda
Prefektura Larisa, kao i cela Tesalija, poznat je poljoprivredni kraj uzgojen žita, voća i povrća. Industrija se počela razvijati tokom proteklih stotinak godina, a njenom razvoju pogoduje dobra saobraćajna povezanost sa Atinom i Solunom.
Vidi još