Meshari

Meshari (alb. Meshari), što znači molitvenik na albanskom jeziku, je naziv knjige koju je Ivan Buzuk (alb. Gjon Buzuku) napisao 1555. godine, koja je prva knjiga u kojoj se nalaze zapisane reči albanskog jezika (dijalekt Gega) slovima latinskog jezika i jednim slovom (ć) srpske ćirilice[1]. Knjiga sadrži 188 stranica napisanih u dve kolone i predstavlja ispis izgovora najvažnijeg dela katoločke liturgije na albanskom jeziku. Original se čuva u biblioteci u Vatikanu.

Meshari je otkrio Jovan Nikola Kazazi 1740. godine. Potom je bio izgubljen i ponovno otkriven 1909. Otac Justin Rota je prvi put fotokopirao Meshari 1930. godine i doneo kopiju u Albaniju. Fototipsko izdanje je izdato 1968. godine sa transliteracijama i lingvističkim komentarima

Izvori

  1. Stanišić, Vanja (1990) Iz istorije primene slovenske pismenosti za albanski jezik 1 Priština: Baština »a pet ćiriličkih znakova za osobene albanske glasove u prvoj albanskoj štampanoj knjizi, Misalu Đona Buzukua iz 1555...To su:: 1) ƹ /z, zh/... 2) c̨̨̨ /c/ ... 3) ć /q, gj/... 4)ξ /th, dh/ – ...5) ɣ /u, u/ –....od ovih znakova samo je jedan (3) isključivo ćirilički ("đerv" koji je odlika samo srpske ćirilice« 

Eksterni linkovi

  • Meshari i Jovan Buzuku (alb)
  • Biografija Jovana Buzukua (en)
  • Biografija (alb)
  • Čitav tekst na izvornom dijalektu (alb)


  • p
  • r
  • u
Albanska književnost
15. i 16. stoljeće
17. i 18. stoljeće
Narodni preporodKasni preporod i stvaranje državeNeovisnost i modernistički nagoni
Socijalističko dobaPoslije Berlinskog zida i 21. vijek
  • Ridvan Dibra
  • Besnik Mustafaj
  • Kolec Traboini
  • Bashkim Shehu
  • Beqe͏̈ Cufaj
  • Luljeta Lleshanaku
  • Leon Qafzezi
  • Fatos Kongoli
  • Ben Blushi
  • Entela Kasi
  • Ornela Vorpsi
  • Jeton Neziraj
  • Migjen Kelmendi
  • Fatos Lubonja
  • Sabit Rrustemi
  • Gëzim Hajdari
  • Arian Leka
  • Flutura Açka
  • Rudi Erebara
  • Ledia Dushi
  • Elvis Malaj
  • Lindita Ahmeti
  • Mimoza Ahmeti