Mauzol

Mauzol, kolosalna statua za koju se smatra da predstavlja kralja Karije, danas se čuva u londonskom Britanskom muzeju.

Mauzol (grč: Μαύσωλος) je bio vladar maloazijske Karije od 377. do 353. pne. u službi perzijskog vladara. Ostao je upamćen po veličanstvenoj grobnici u Halikarnasu koja je po njemu nazvana Mauzolej i koja je u antička vremena važila za jedno od sedam svjetskih čuda.

Mauzol je bio sin Hekatomna koji je 391. pne. postao satrap Karije u ime perzijskog vladara Artakserksa II Memnona (404. – 358. pne.). Nakon uspešne pobune protiv centralne vlasti 362. pne. upravljao je Karijom kao njen nezavisni vladar. Umjesto u drevnoj metropoli Karije Milasi, Mauzol je stolovao u primorskom grčkom gradu Halikarnasu. Svoju vlast nametnuo je i velikom dijelu Likije, Joniji i pojedinim egejskim otocima. Od tada se počeo zanimati pobliže i za prilike u helenskom svetu i podržao je žitelje Rodosa i njihove saveznike u ratu protiv Atene (357.355. pne.).

Mauzol je bio oženjen svojom sestrom Artemizijom II. Kada je umro 353. pne. Artemizija ga je nasledila kao vladarka Karije. Ona je navodno duboko patila za svojim pokojnim mužem i odalavala mu je počast na nekoliko načina. Između ostalog, mešala je njegov pepeosa svojim dnevnim pićem, sakupila je brojne grčke retore da sastavljaju pohvalne govore u njegovu čast, te je počela s gradnjom veličanstvene grobnice za Mauzola. Na radovima su bili uposleni projektanti Satir i Pitija, te skulptori Skopa sa Parosa, Braksija i Timotej. Neki od njih su radili bez novčane nadoknade, samo za slavu. Radovi su okončani nakon Artemizijine smrti 350. pne. Termin mauzolej ušao je u generalnu upotrebu kao simbol grandiozne grobnice.

Povezano

Prethodnik: Satrap Karije
(377.353. pne.)
Nasljednik:
Hekatomno
(391.377. pne.)
Artemizija II.
(353.351. pne.)

Izvori

Vanjske veze

Mauzol na Wikimedijinoj ostavi
  • Mauzol (Livius.org, Jona Lendering) Arhivirano 2013-10-30 na Wayback Machine-u
  • Karija (Livius.org, Jona Lendering) Arhivirano 2015-01-01 na Wayback Machine-u
  • Mauzol (enciklopedija Britannica)
  • p
  • r
  • u
Arahozija i DrangijanaArija i SogdijanaArmenija

Artoksaro • Hidarn • TerituhmoTiribazOront IDarije IIIOront II
Egipat

ArijandFarandat • Ahemen • PausirTanira • Arsam • Artavant
FerendatSabakMazak
Babilonija

Gobrija INabu-ahhe-bullitGobrija IIUštanuZopirMegapan
Artarije • Tritantekmo • Mazej
Baktrija

Smerdis • Dadarši • MasistArtaban • Bes • Oksijart
KapadokijaKilikijaKarija

Adusije • Amorg • Ligdamis IArtemizija IPisindelisLigdamis II • Amorg (pretendent)
Hekatomno • Mauzol • Artemizija IIIdriejAdaPiksodarOrontobat
Frigija

MegabatArtabaz IFarnabaz IFarnak IIFarnabaz II • Ariobarzan • Artabaz IIArsit
Lidija i Jonija

KrisantGadatTabalMazarHarpagOretBageosOtanArtafern IArtafern II
PisutnoTisafernKir MlađiTitraustTiribazStruta • Autofradat • SpitridatResak
PersisPartija i HirkanijaSuzijana

AššinaMartijaAtamaita • Gobrija • Abulit • Oksatro
SirijaArabija

Megabiz I • Hidarn
MedijaPaflagonija i Pont
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 232149196510774791913
  • LCCN: n82127335
  • ISNI: 0000 0000 1058 9390
  • GND: 118641018
  • BNF: cb14979323c (podaci)
  • BIBSYS: 90194700
  • ULAN: 500372660
  • BNE: XX4939110