Jacques Derrida

Jacques Derrida
XX. stoljeće
Zapadna filozofija
Biografske informacije
RođenjeJackie Élie Derrida
15. srpnja 1930.
Alžir El Biar, Alžir
(tada Francuska Francuski Alžir)
Smrt9. listopada 2004.
Francuska Pariz, Francuska
SupružnikMarguerite Aucouturier
RodbinaHaïm Derrida (otac, 1896–1970)
Georgette Safar (majka, 1901–1991)

Paul Moïse (brat)
Obrazovanje
Zanimanjeprofesor, filozof
Filozofija
Škola/TradicijaKontinentalna filozofija
Dekonstrukcija
Jezikfrancuski jezik
Znamenite ideje
  • Dekonstrukcija
  • Différance
  • Falogocentrizam
  • Slobodna igra
  • Archi-écriture
  • Metafizika prisustva
Glavna djela
  • De la grammatologie (1967)
  • L’écriture et la différence (1967)
  • La carte postale. De Socrate à Freud et au-delà (1980)
Inspiracija
Od
  • Friedrich Nietzsche  Ferdinand de Saussure  Martin Heidegger  Emmanuel Lévinas Sigmund Freud Edmund Husserl Jean-Jacques Rousseau Karl Marx
Na

Jacques Derrida, rođen kao Jackie Élie Derrida (El Biar, 15. srpnja 1930.Pariz, 9. listopada 2004.), bio je francuski filozof rođen u Alžiru. Derrida je bio jedan od vodećih modernih filozofa, a njegov najznačajniji doprinos je semiotička filozofija dekonstrukcije, koju je razradio u brojnim tekstovima koje je napisao. Derrida je jedan od najvažnijih filozofa poststrukturaliuma i postmodernizma.

Tokom svoje karijere, Derrida je napisao preko 40 knjiga i stotine eseja, a održao je i cijelu seriju javnih predavanja. Izvršio je izrazit utjecaj na brojne društvene i humanističke znanosti osim filozofije i književnosti, a među koje spadaju pravo, antropologija, historiografija, lingvistika, psihoanaliza, feminizam, politika i LGBT studije. Njegov rad je i danas izrazito utjecajan u Europi i Južnoj Americi, odnosno zemljama gdje kontinentalna filozofija ima dominantan utjecaj u odnosu na analitičku, a posebice na polju ontologije, epistemologije, etike, estetike, hermeneutike i filozofije jezika. Derridina filozofija izvršila je utjecaj i na arhitekturu (u vidu dekonstrukvitizma), glazbu, umjetnost i umjetničku kritiku.

U svojim kasnijim radovima, ponajviše se bavio etičkim i političkim temama. Ta su djela utjecala na brojne aktiviste i pokrete. Za života, Derrida je bio izrazito poznat i u javnosti popularan filozof, mada je zbog svojih ideja i nastupa stekao status kontroverznog intelektualca. Umro je u bolnici u Parizu 9. listopada 2004. godine od posljedica raka gušterače, koji mu je dijagnosticiran godinu ranije.

  • p
  • r
  • u
Historija
Pojmovi
Apsolut  Beskonačnost  Bit  Biće  Večnost  Vreme  Vrlina  Dobro  Duh  Duša  Zlo  Znanje  Ideja  Iskustvo  Istina  Karma  Kretanje  Lepota  Logos  Misao  Mudrost  Nebiće  Nedelanje  Nesopstvo  Opažanje  Otuđenje  Postojanje  Pravda  Prostor  Razum  Saznanje  Svest  Sloboda  Slobodna volja  Sopstvo  Spokoj  Stvarnost  Sudbina  Tvar  Uzročnost  Um
OblastiGrane
Bića  Duha  Društva  Društvenih nauka  Ekonomije  Informacije  Istorije  Jezika  Matematike  Muzike  Nauke  Obrazovanja  Politike  Prava  Psihologije  Prirode  Religije  Umetnosti  Fizike  Čoveka
Filozofi
Zaratustra  Tales  Anaksimandar  Anaksimen  Pitagora  Buda  Ksenofan  Konfučije  Lao Ce  Heraklit  Parmenid  Anaksagora  Zenon  Empedokle  Protagora  Sokrat  Leukip  Demokrit  Platon  Diogen  Aristotel  Čuang Ce  Piron  Zenon iz Kitijuma  Epikur  Filon  Epiktet  Nagarđuna  Plotin  Avgustin  Boetije  Eriugena  Al-Farabi  Ibn Sina  Al-Gazali  Abelar  Averoes  Majmonides  Dogen  Toma Akvinski  Skot  Okam  Bejkon  Dekart  Hobs  Paskal  Spinoza  Lajbnic  Berkli  Hjum  Volter  Didro  Ruso  Kant  Fihte  Šeling  Hegel  Šopenhauer  Kjerkegor  Marks  Mil  Niče  Huserl  Suzuki  Rasel  Hajdeger  Krišnamurti  Sartr  Jaspers  Vitgenštajn  Adorno  Markuze  Derida  Fuko  Žižek  Kripke
Kategorija
  • p
  • r
  • u

G.E.M. Anscombe  Isaiah Berlin  Simon Blackburn  Ned Block  Laurence BonJour  Robert Brandom  David Chalmers  Roderick Chisholm  Noam Chomsky  Patricia Churchland  Paul Churchland  Donald Davidson  Daniel Dennett  Fred Dretske  Michael Dummett  Gareth Evans  Arthur Fine  Jerry Fodor  Ernest Gellner  John Gray  Susan Haack  R.M. Hare  Jaakko Hintikka  Frank Jackson  Jaegwon Kim  Christine Korsgaard  Saul Kripke  Thomas Kuhn  Keith Lehrer  David Lewis  Bryan Magee  Ruth B. Marcus  John McDowell  Colin McGinn  Thomas Nagel  Robert Nozick  Martha Nussbaum  Alvin Plantinga  Karl Popper  Hilary Putnam  W.V.O. Quine  John Rawls  Richard Rorty  Roger Scruton  Peter Singer  John Searle  J.J.C. Smart  Ernest Sosa  Charles Taylor  Bernard Williams  Timothy Williamson  Crispin Wright

Louis Althusser  Giorgio Agamben  Roland Barthes  Jean Baudrillard  Maurice Blanchot  Pierre Bourdieu  Hélène Cixous  Guy Debord  Gilles Deleuze  Jacques Derrida  Michel Foucault  Hans-Georg Gadamer  Jürgen Habermas  Werner Hamacher  Martin Heidegger  Julia Kristeva  Henri Lefebvre  Claude Lévi-Strauss  Emmanuel Levinas  Jean-François Lyotard  Paul de Man  Jean-Luc Nancy  Antonio Negri  Paul Ricœur  Michel Serres  Paul Virilio  Slavoj Žižek

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 88958529
  • LCCN: n79092610
  • ISNI: 0000 0001 2142 9146
  • GND: 118677888
  • SELIBR: 183691
  • SUDOC: 027287130
  • BNF: cb11899710z (podaci)
  • BIBSYS: 90061882
  • ULAN: 500045861
  • MusicBrainz: bf957c94-776f-449a-a4f7-2b37f7fd9a89
  • MGP: 221124
  • NLA: 35357803
  • NDL: 00437722
  • NKC: jn19990001723
  • BNE: XX1130306
  • CiNii: DA00404236
  • RKD: 446969
  • CONOR.SI: 7378019
  • NSK: 000001552