Gonbad-e Kabus (toranj)

Gonbad-e Kabus na mapi Irana
Gonbad-e Kabus
Gonbad-e Kabus
class=notpageimage|
Lokacija tornja Gonbad-e Kabus u Iranu

Gonbad-e Kabus (perz. گنبد کاووس, dosl. Kabusova kupola) je toranj u istoimenom iranskom gradu Gonbad-e Kabusu. Sa svojom visinom od 55 metara (72 m uključujući postolje), najviši je toranj na svijetu sagrađen isključivo od opeke. Dao ga je sagraditi zijaridski emir Kabus ibn Vušmgir 1006. godine, samo 3 km sjevernije od svoje prijestolnice, starog grada Gorgana. Toranj je jedini ostatak ovog starog grada koji je bio veliki centar kulture i umjetnosti tokom srednjeg vijeka, a kojega su uništili Mongoli u 14. i 15. vijeku. Danas se nalazi na 15 m visokom brdu u centralnom gradskom parku. Toranj ima 3 m debele zidove i promjer cilindra od 17 m (15,5 na vrhu); desetokutnog je tlocrta s kupolastim krovom, sagrađen u zlatnom rezu (1:1,618). Sagrađen je tako matematički promišljeno da osoba koja stoji ispred tornja, u vanjskom krugu, može čuti jeku iz tornja. Unutra se nalaze jedni od najstarijih primjera tzv. stalaktitnog ukrašavanja (mukarna) u islamskoj umjetnosti. Na njegovom dnu stoji kaligrafski natpis na arapskom:

هذا القصر العالي – لامير شمس المعالي – الامير قابوس ابن وشمگير – امر به بنائه في حياته – سنه سبع و تسعين – و ثلثمائه قمريه و سنه خمس و سبعين و ثلثمائه شمسيه

Ovu visoku palaču za kraljevića Šams ul-Ma'ālija, dao je sagraditi za svog života emir Kabus ibn Vušmgir godine 397. prema lunarnom i 375. prema solarnom hidžretskom kalendaru

Iako se nigdje ne navodi da je toranj služio kao mauzolej, prema predaji u njemu je grobnica kraljevića zijaridske dinastije; i to da je u staklenom lijesu spušten s vrha tornja. Slavni britanski putopisac, Robert Byron, je u svom djelu "Put za Oksijanu" (The Road to Oxiana) iz 1937. godine naveo kako ga je upravo fotografija ovog tornja ponukala na proputovanje Iranom.

Vanjske veze

Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Gonbad-e Kabus (toranj)
  • p
  • r
  • u
Historijski stilovi
perzijski / parsi (800–300 pne.) • partski / parti (300 pne.–700) • horasanski / horasani (700–1000) • rajski / razi (1000–1300) • azarski / azari (1300–1500) • isfahanski / isfahani (1500–1925)
Arhitektonski periodi
Drevni: elamski (3200–539 pne.) • medijski (728–550 pne.) • ahemenidski (550–330 pne.) • seleukidski (312–247 pne.) • partski (247 pne.–224) • sasanidski (224–651)
Islamski: samanidski (819–999) • bujidski (934–1055) • gaznavidski (963–1187) • guridski (1148–1215) • seldžučki (1037–1194) • ilhanidski (1256–1335) • timuridski (1370–1507) • safavidski (1501–1736) • kadžarski (1785–1925)
Reprezentativni gradovi
Anšan • Amol • Ardabil • Balh • Bam • Buhara • Damgan • Derbent • Dura-Europos • Ekbatana • Firuzabad • Gazni • Gurgandž • Hatra • Hekatompil • Herat • Isfahan • Istahr • Jazd • Kašan • Kazvin • Kom • Ktezifont • Maraga • Mašhad • Merv • Nisa • Nišapur • Pasargad • Perzepolis • Raj • Šahrisabz • Samarkand • Sultanija • Širaz • Šuštar • Suza • Tabriz • Taht-e Sulejman • Teheran • Zandžan • Zarandž
Objekti i elementi
Ab-anbar • Andaruni • Ajvan • Bazar • Biruni • Čahar-bag • Džamija • Gonbad • Hašt-behešt • Hašti • Hovz • Imamzade • Jakčal • Kanat • Karavansaraj • Kuče • Pandždari • Sahn • Stup • Šabestan • Talar • Tekija • Vjetrohvat • Vrtovi
Srodne teme
Umjetnost • Urbanizam • Islamska arhitektura • Moderna arhitektura (1925–2024)
Popisi
Arhitekti • Gradovi (planirani • historijske prijestolnice) • Ab-anbari • Bazari • Crkve • Džamije • Imamzada • Karavansaraji • Kupole • Mauzoleji • Mostovi • Palače • Sinagoge • Stadioni • Tornjevi • Utvrde • Vrtovi
  • p
  • r
  • u

Armenski samostan sv. Tadeja i sv. Stjepana • Bam s kulturnom okolicom • Behistunski natpisi • Dašt-e Lut • Elamitski zigurat i drevni grad Čoga Zanbil • Golestanska palača u Teheranu • Gonbad-e Kabus • Hirkanijske šume • Jazd • Perzijski kanati (Akbarabad • Balade • Gonabad • Govhar • Hasanabad-e Mošir • Ibrahimabad • Kasemabad • Mjesečev • Mozdabad • Vazvan • Zarč) • Kulturni krajolik Majmanda • Trg Nakš-e Džahan u Isfahanu • Pasargad • Perzepolis • Perzijski vrtovi (Abasabad • Akbarije • Čehel-Sotun • Dolatabad • Eram • Fin • Pahlavanpur • Pasargad • Šahzade) • Grobnica šejha Safija • Saborna džamija u Isfahanu • Sasanidski arheološki krajolik regije Fars • Spaljeni grad • Sultanija • Suza • Šuštarski hidraulički sistem • Tabriški bazar • Taht-e Sulejman

Iranska zastava
Iranska nematerijalna svjetska baština

Iranski muzički reportoar tradicijskih kompozicija Radif • Proslava iranske Nove godine Novruz1) • Tradicionalne vještine izrade kašanskih tepiha • Tradicionalne vještine izrade farskih tepiha • Ritualna dramska umjetnost Tazije • Rituali pahlavani i zurhane • Horasanska muzika bahšija • Tradicionalne vještine izrade i jedrenja lendžima u Perzijskom zaljevu • Dramsko pripovijedanje Nakali • Rituali Kališujan u Mašhad-e Ardehalu kod Kašana

1) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.