Astronomski časovnik
Astronomski časovnik je časovnik sa specijalnim mehanizmom i brojčanikom koji pokazuje relativne položaje Sunca, Meseca, zodijačku konstelaciju i pojedine glavne planete.
Jedan od najpoznatijih ovakvih časovnika je na starogradskoj većnici u Pragu, Češka. Poznat je kao „Pražský orloj“. Centralni deo završen je 1410. Četiri figure se pokreću svakog sata, a „Smrt“ (predstavljena skeletom) meri vreme. Za svaki sat postoji po jedna statua Dvanaest apostola na postolju iznad sata, a svih dvanaest se pokazuju u podne. Pokazivač kalendara je dodat 1870. ispod sata.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2d/Czech-2013-Prague-Astronomical_clock_face.jpg/400px-Czech-2013-Prague-Astronomical_clock_face.jpg)
Za vreme Drugog svetskog rata sat su gotovo uništili nacisti. Zahvaljujući herojskim naporima građana Praga najvažniji delovi sata su sačuvani. Postepeno je obnavljan do 1948. Sat je 1979. još jednom očišćen i renoviran. Prema lokalnoj legendi grad će zadesiti velika nesreća ako se sat zapusti, pa se zato stalno održava u dobrom stanju.
Olomouc, bivši glavni grad Moravske u istočnom delu Češke Republike, takođe ima jedan impresivan astronomski sat na glavnom trgu.
Muzej nauke (London) ima vernu kopiju 'Svemirske mašine', koji je 1092. konstruisao Su Sung u Kini. Ovaj veliki astronomski sat bio je visok deset metara a radio je pomoću pada vode i žive.
Astronomski sat na katedrali Lund u Švedskoj, Horologium mirabile Lundense napravljen je krajem 14. veka. Pošto je bio u skladištu od 1837, restaurisan i vraćen na mesto 1923. Kada radi, čuje se muzika In dulci jubilo sa najmanjih orgulja u crkvi, dok šest drvenih figura, koje pradstavljaju tri maga i njihove sluge, prolaze pored Bogorodice i Isusa.
Gradska većnica u Kopenhagenu ima kompletan astronomski sat, koji se nalazi u jednoj prostoriji. Sat je pravio preko 50 godina astronom amater i profesionalni sajdžija Jens Olsen. Sklapan je od 1948. do 1955. Između 1995. i 1997. sat je kompletno restauriran.
Versajska palata u blizini Pariza (Versaj) ima raskošan stoni astronomski sat u rokoko stilu koji su jedan sajdžija i inženjer pravili 12 godina. Poklonjen je Luju XV 1754.
Gros Horloge (veliki sat) u Ruana je čuveni astronomski sat iz 14. veka, a nalazi se u istoimenoj ulici.
Zytglogge u Bernu je poznati astronomski sat iz 15. veka koji se nalazi u glavnom gradu Švajcarske.
Katedrala Sen Žan u Lionu takođe ima astronomski sat iz 14. veka.
Nedavno je časovničar Kristijan van der Klauv napravio ručni astrolab, „Astrolabium 2000.“ Ulis Narden takođe prodaje astronomske ručne satove, „Astrolabium“, „Planetarium“ i „Tellurium J. Kepler“.
Vanjske veze
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)