Arsam

Ovaj članak govori o perzijskom kralju Arsamu, za istoimenog egipatskog satrapa vidi članak: Arsam (princ)
Arsam
Kralj Perzije
Vladavina cca 575. - 559. pne. (cca 16 godina)
Krunidba cca 575. pne.
Prethodnik Arijaramn
Nasljednik Kir Veliki
Djeca Histasp, Farnak I., itd.
Puno ime
Arijamn od Perzije
Dinastija Ahemenidi
Otac Arijaramn
Rođenje ?
Smrt cca 520. pne.[1]

Arsam (staroperz. Aršāma[2][3]; „onaj koji ima snagu heroja“[4], grč. Ἀρσάμης, perz. ارشام‎[5]) bio je kralj Parsumaša (Farsa; „Perzije“), odnosno jedne od tadašnje dvije perzijske kraljevine (druga je bila Anšan) koje su prethodile stvaranju Ahemenidske Perzijske Monarhije.

Obitelj

Arsam je bio sin Arijaramna, te otac Histaspa (satrapa Partije) i Farnaka I.. Prema dostupnim povijesnim izvorima, doživio je duboku starost odnosno krunidbu svog unuka Darija Velikog, za vrijeme čije vladavine je i umro. U svakom slučaju, pretpostavlja se kako je riječ o jednom od najstarijih vladara u to doba, jer je vjerojatno umro u 90-im godinama svog života.

Historijski izvori

Godine 1945. u iranskom gradu Hamadanu (pokraj drevne Ekbatane) pronađene su dvije zlatne pločice na staroperzijskom jeziku koje spominju Arsama i njegovog oca Arijaramna, no pouzdanost tih historijskih zapisa je upitna budući kako oni nisu pronađeni pod kontroliranim arheološkim istraživanjima[6]. Drugi historijski izvor su Behistunski natpisi Darija Velikog koji spominje kako mu je prethodilo osam ahemenidskih kraljeva, što uključuje i Arsama.

Značaj

Nakon desetljeća i pol vladavine, Arsam je svoju krunu predao drugom kralju iz ahemenidske dinastije, Kiru Velikom. Ovo ujedinjenje dvaju perzijskih kraljevstva Parsumaša i Anšana označilo je početak stvaranju moćne Ahemenidske Perzijske Monarhije.

Popularna kultura

Prema drevnom vladaru Arsamu nazvan je heavy metal bend „Arsames“[7] iz Irana, čiji tekstovi najčešće govore o drevnom imperiju; npr. pjesme Cyrus The Great, The Gates of Persia i Immortal Identity.

Veze

Prethodnik: Kralj Perzije
(cca 575. - 559. pne.)
Nasljednik:
Arijaramn
(cca 640. - cca 575. pne.)
Kir Veliki
(cca 559. - 530. pne.)

Izvori

  1. Arsam (Livius.org)
  2. Akbarzadeh (2006.), str. 56.
  3. Kent (2005.), str. 393.
  4. Shahbazi (1987.)
  5. Kent (2005.), str. 392.
  6. M. Brosius: Persian Empire From Cyrus I to Artaxerxes I, 2005.
  7. „Arsames.net”. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-10. Pristupljeno 2010-03-11. 

Vanjske veze

  • D. Akbarzadeh, A. Yahyanezhad: „Behistunski natpisi“ (staroperzijski tekstovi); Khaneye-Farhikhtagan-e Honarhaye Sonati, 2006., perzijski jezik
  • Ronald Grubb Kent: „Staroperzijski jezik: gramatika, pravopis, rječnik“
  • Arsam (Arsames), Livius.org
  • A. Sh. Shahbazi: „Arsam“ (enciklopedija Iranica) Arhivirano 2007-10-06 na Wayback Machine-u
  • p
  • r
  • u
Iranski vladari
Stari vijek
Strana vladavina (330.247. pne.)
Srednji vijek
Strana vladavina (651.821.)
Tahir I • Talha • Abdulah • Tahir II • Muhamed
JakubAmr I • Tahir I • Laith • Muhamed I • Mufadal • Amr II • Ahmed • Halaf
Saman Hoda • Asad • Nuh bin Asad • Jahja • Elijas • Ibrahim • Ahmed I • Nasr I • IsmailAhmed IINasr II • Nuh I • Abdul Malik I • Mansur I • Nuh II • Mansur II • Ismail Muntasir • Abdul Malik II
Ali • Hasan • AhmadAdudIz • Faher • MuajidŠaraf • Samsam • Šams • Abu-Taleb Rustam • Baha • KavamSultanMušarif • Sama • Abu Kalidžar • Džalal • Malik Rahim • Abu Mansur
Alp-TeginSebuk-Tegin • Ismail • Mahmud • Muhamed • Masud • Mavdud
Saif • Gijas • Šahab Muhamed
Anuštegin • Ekinči • Muhamed I • Atsiz • Il-Arslan • Sultan-šah • Takeš • Muhamed II • Džalal
Strana vladavina (1231.1501.)
Novi vijek
Ismail ITahmasp IIsmail IIMuhamed HodabandaAbas Veliki • Safi I • Abas II • Sulejman I • Sultan Husain • Tahmasp II • Abas III
Mir Vais • Abdul Aziz • Mahmud • Ašraf • Husein
Nader-šah • Adel-šah • Ibrahim • Šaheroh
Karim-han • Muhamed Ali-han • Abol Fateh-han • Zaki-han • Sadek-han • Ali Morad-han • Džafar-han • Sajed Morad-han • Lotf Ali-han
Najnovije doba
Pahlavijska dinastija (1925.1979.)
Uspostavljena I. R. Iran (1979. – danas)
Vidi: iranski predsjednici, premijeri i rahbari