1930-e na filmu

Godine na filmu
1870-e
1880-e
1890-e
1890 • 1891 • 1892 • 1893 • 1894
1895 • 1896 • 1897 • 1898 • 1899
1900-e
1900 • 1901 • 1902 • 1903 • 1904
1905 • 1906 • 1907 • 1908 • 1909
1910-e
1910 • 1911 • 1912 • 1913 • 1914
1915 • 1916 • 1917 • 1918 • 1919
1920-e
1920 • 1921 • 1922 • 1923 • 1924
1925 • 1926 • 1927 • 1928 • 1929
1930-e
1930 • 1931 • 1932 • 1933 • 1934
1935 • 1936 • 1937 • 1938 • 1939
1940-e
1940 • 1941 • 1942 • 1943 • 1944
1945 • 1946 • 1947 • 1948 • 1949
1950-e
1950 • 1951 • 1952 • 1953 • 1954
1955 • 1956 • 1957 • 1958 • 1959
1960-e
1960 • 1961 • 1962 • 1963 • 1964
1965 • 1966 • 1967 • 1968 • 1969
1970-e
1970 • 1971 • 1972 • 1973 • 1974
1975 • 1976 • 1977 • 1978 • 1979
1980-e
1980 • 1981 • 1982 • 1983 • 1984
1985 • 1986 • 1987 • 1988 • 1989
1990-e
1990 • 1991 • 1992 • 1993 • 1994
1995 • 1996 • 1997 • 1998 • 1999
2000-e
2000 • 2001 • 2002 • 2003 • 2004
2005 • 2006 • 2007 • 2008 • 2009
2010-e
2010 • 2011 • 2012 • 2013 • 2014
2015 • 2016 • 2017 • 2018 • 2019

Događaji i trendovi

  • U svim zemljama svijeta dovršena tranzicija sa nijemog na zvučni film; najduže se filmski zvuk u Japanu iz kulturnih, te Kini iz ekonomskih razloga. Kao jedno od rješenja za jezične barijere prema stranim publikama stvorene dolaskom zvučnog filma, odnosno potrebe za govorom kao ključnim dijelom filma, javlja se praksa tzv. filmova u više jezičnih verzija koju će tek postepeno istisnuti sinkronizacija i titlovanje filmova.
  • Film konačno priznat kao "prava" umjetnost nakon što je 1932. održana filmska izložba na prestižnom Venecijanskom bijenalu, a nakon čega 1934. počinje održavanje Venecijanskog filmskog festivala koji postaje jedna od najuglednijih institucija u historiji filma.
  • Nakon što su tokom nekoliko godina prebrodili tehničke probleme vezane uz uvođenje zvučne tehnologije, kao i financijske probleme izazvane Velikom ekonomskom krizom, te uvođenjem vlastitog rigoroznog cenzorskog kodeksa spriječili politički pritiske, vodeći hollywoodski studiji nastavljaju graditi dominaciju nad svim ostalim kinematografijama, stvarajući široki dijapazon po budžetu i žanru raznorodnih ostvarenja, a mnoga od kojih će kasnije biti priznata kao klasici, odnosno period biti poznat kao zlatno doba Hollywooda.
  • U velikom broju zemalja država postaje vlasnik ili stiče ključni nadzor nad filmskom industrijom, često nastojeći sadržaju filma dati ideološku ili propagandnu notu; u tome prednjači SSSR gdje su nekadašnju filmsku avangardu zamijenila službena načela socrealizma, Njemačka gdje se inzistira na nacionalsocijalizmu, kao i fašistička Italija.
  • U Francuskoj se počinje snimati niz klasičnih ostvarenja pokreta koji će kasnije biti poznat kao poetski realizam.
  • U Meksiku u drugoj polovici 1930-ih niz komercijalno uspješnih domaćih ostvarenja počinje tzv. zlatno doba meksičke kinematografije.
  • U Italiji u drugoj polovici 1930-ih se na poticaj fašističkog režima, koji stanovništvo nastoji pridobiti eskapističkom zabavom počinju snimati tzv. filmovi bijelih telefona.
  • Pred kraj decenije se počinju snimati cjelovečernji filmovi u boji, iako je oprema za snimanje izuzetno skupa, te je tada mogu priuštiti samo najveći, odnosno hollywoodski studiji, a i to samo za najspektakularnije i najprestižnije projekte.

Najznačajniji filmovi

Izvori